http://www.servimg.com/image_preview.php?i=11&u=11159938

aj neka netko napise odgovore na ta pitanja...hvala...

Sta nije rekla da ce nam dat drugi test jer smo joj ovaj "uzeli"?

ma bit će ta pitanja žena će zaboravit

ok ako ce bit ali treba napisat netko jebene odgovore....

B Grupa:
1. Zračne mase s Atlantika donose zimi zatopljenje i padaline, a ljeti zahlađenje i padaline. To je Islandska ciklona koja prelaskom preko Atlantika sakuplja vlagu. Kada dođe do Alpa ona se kondenzira i donosi padaline u sj. Hrvatsku.

2. U zagrebačkoj makroregiji tlo je većinom smeđe. Šume čine prirodnu vegetaciju, iako je većina iskrčena. U nizinama su pašnjaci i oranice. Šume hrasta kitnajka, graba i bukve i u planinama jele. Padalina ima dosta pa je pogodna a poljodjelstvo. U O makroregiji su crna tla, nastala iz humusa i lesnih nanosa. ima i močvarne crnice i aluvijalnih tla. Nekad je to bila stepa, a danas su oranice. Hrast kitnjak, cer i hrast sladun.

3.Rijeke jadranskog sliva imaju kraći tok, korito knjonskog oblika(V) i brže teku. Manje iskoristive za izgradnju hidroelektrana i često su ponornice. Rijeke cromorskog sliva imaju široko korito, sporije teku i duži im je tok. Njihova iskoristivost je puno veća.

4.Usporni rast je posljedica stalnog iseljavanja ljudi iz hrvatske zbog političkih, ekonomskih ili gospodarskih razloga. Iz gorske hrvatske je otišlo najviše ljudi pa se tamo broj stan. prepolovio. Najviše ih je otišlo u ratu 1991. godine. Najviše stan. imaju Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-Zagorska župnija. U njih su se naseljavali Hrvati iz okupiranih područja (pod Turskom) jer su one jedine cijelo vrijeme bile slobodne. Najviše ljudova živi u ZG-1217 st./km2.

5.Hrvatska je preuranjeno ušla u posttranzicijsku fazu jer je preskočila trnzicijsko razdoblje i nije imala dovoljan broj ljudi. U posttranziciskoj fazi se mortalitet i natalitet izjednačavaju ili je viši natalitet (malo) . U Hrvatskoj se nije razvilo tranzicijsko društvo i zato će u bodućnosti broj padati.

nisu vam svi odgovori al bolje iš neg niš

A – GRUPA

1. Sjeverozapadno od našeg područja se nalaze Alpe koje su klimatska prepreka za zračne mase s Atlantika. Prelaskom preko njih zračne mase gube dio vlage. Značajan čimbenik koji utječe na klimu su reljefne osobnosti, hipsometrijske razlike i smjer pružanja planina. Dinaridi se pružaju paralelno s obalom (SZ – JI) i predstavljaju prepreku između sredozemnog i kontinentalnog područja. Istovremeno predstavljaju prostor s povećanom količinom padalina i oštrijim klimatskim tipovima. Panonska nizina je velik konkavni reljefni oblik. Zimi se u njoj akumulira hladan zrak, koji se dugo zadržava zbog slabe vjetrovitosti. Ljeti su dna zavala toplija od okolice te su u panonskom prostoru najveće ljetne vrućine. Jadransko more obalnom području daje sredozemna obilježja, no njegov utjecaj je ograničen prostiranjem dinarskih planina odnosno širinom zaleđa.

2. Klima u Splitu je sredozemna klima s vrućim ljetima a u Rijeci je umjereno topla klima s vrućim ljetima. Razlike su da kod umjerene klime u Rijeci srednje srpanjske temperature su više od 22°C,a prosječne zimske temperature su iznad 0°C, dok u sredozemnoj klimi u Splitu prosječne temperature u siječnju su iznad 4°C a ljeta su vruća (iznad 22°C).

3. Drava kroz hrvatsku prolazi u duljini od 305 km, a od ostalih se rijeka razlikuje po sniježno-kišnom režimu s maksimalnim vodostajem u kasno proljeće zbog kiše i otapanja snijega u njenom izvorišnom prostoru u talijanskim Alpama.
Jadranski slijev ima manji broj tekućica. One su kraće, naglašenijeg pada, slabe plovnosti i s malo pritoka. Zbog vapnenačke građe najveći dio vode ponire u podzemlje,čineći tako razvijenu podzemnu cirkulaciju još nedovoljno poznatih dimenzija i obilježja.

4. Kontinuitet nastanjenosti od starijeg kamenog doba svjedoči da je po svojim prirodno-geografskim obilježjima prostor Hrvatske vrlo povoljan za naseljavanje. Povoljne prirodno geografske osobine i kontaktni položaj na dodiru srednjeg Podunavlja i Jadrana, te dodir različitih kulturno civilizacijskih krugovabili su uzrokom mnogih sukoba i osvajačkih pohoda.
Hrvatska ima 78,5 stanovnika po km2 što je relativno mala gustoća u odnosu na stvarne mogućnosti koje pruža prostor Hrvatske. Hrvatska je neravnomjerno napučena zemlja. Nizinski prostor pod koji spada Zagreb (1217 st./km2) je najnapučeniji, primopski prostor je prostor izrazitog naseljavanje ali i u samom prostoru je neravnomjerna napučenost – Splitsko dalmatinska županija ima 103 st./km2 a Šibensko kninska 38 st./km2. Gorska Hrvatska je oduvijek najrjeđe napučen prostor. U cijeloj hrvatskoj se od 1857. godine broj stanovnika udvostručio,a u Gorskoj Hrvatskoj,pogotovo u Ličko senjskoj županiji broj stanovnika se prepolovio.

5. U posttranzicijskom razdoblju se natalitet i mortalitet smanjuju do neke granice i ujednačuju, a prirodna promjena ima umjerene vrijednosti. Demografske posljedice su _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________







B GRUPA


1._________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


2._________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


3. Savom je moguća plovidba. Drava s obzirom na riječni režim,pogodna je za proizvodnju hidroenergije, a plovna je nizvodno od Donjeg Miholjca samo 70 km. Dunav je važan za plovidbu jer Hrvatskoj omogučuje uključivanje u europsku mrežu plovnih puteva, no istodobno mu je ova uloga umanjena graničnim položajem. U Jadranskom slijevu najveći dio tekučica vodom se opskrbljuje u vlažnijim prostorima od onih kojima prozječu ili ih «hrane» jača krška vrela. Plovne su samo Neretva i Krka u potopljenom ušću kod Šibenika. Za hidroenergiju se najviše koristi Cetina, iako druge rijeke imaju hidroenergetskih potencijala. Vode Neretve služe i za natapanje.

4. Hrvatska se obilježjima prirodnog kretanja približila demografskim osobinama razvijenih zemalja Europe. No, to se ne može reči za pokazatelje gospodarskih kretanja. _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


5. Već od 60-tih godina prošloga stoljeća ubrzano smanjivanje rodnosti i smrtnosti dovodi do približavanja ovih dviju stopa na niskim vrijednostima , od oko 10 ‰. Ovo se smatra završetkom tranzicijske etape. U Hrvatskoj ona nije donijela očekivano značajnije povećanje stanovnika, samo uspijeva nadoknaditi posljedice iseljavanja, bolesti i dvaju svijetskih ratova. ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Nisu pitanja al vam možda zatreba

Naseljenost i promjene broja stanovnika
Kontinuitet naseljenosti posljedica je povoljnog: a)geografskog smještaja i položaja, b)prometno-geografskog položaja, c)prirodne osnove. Navedene povoljnosti rezultirale su: a)čestom okupiranošću, b)promjenama granica, c)gubitkom stanovništva/iseljavanjem, smanjenjem nataliteta.
Kretanje broja stanovnika.
Do kraja srednjeg vijeka bez podataka o broju stan. Krajem 18.st. procjena broja 1,5 mil. 1857.g. prvi popis......2,2 mil. stan. ZAKLJUČAK: Broj stanovnika raste osim za vrijeme 1. I 2. Svjetskog rata i od 1991. Do 2001.g. Sve regije su udvostručile broj stanovnika, a Gorska Hrvatska je prepolovila u odnosu na 1857.g.
Gustoća naseljenosti i razmještaj stanovništva
2001.g. 78 stan./km²/37. Mjesto u Europi. Razmještaj je neravnomjeran. REGIJE:-Panonsko-peripanonski prostor 100 st./km², Jadransko primorski 75 st./km², Gorski 12 st./km². ŽUPANIJE:-Grad Zagreb 1217 st./km², Međimurska 162 st./km², Varaždinska 147 st./km², Krapinsko-zagorska 116 st./km², Splitsko-dalmatinska 103 st./km², Šibensko-kninska 38 st./km², Ličko-senjska 10 st./km².
Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske i mjere populacijske politike
Čimbenici općeg kretanja stanovnika: gospodarski (stupanj razvijenosti), politički (ratovi), prirodno-geografski). 1.Predtranzicijska 1820-1885.g.-Agrarno društvo. 2.Tranzicijska 1885-1960.g.-industrijsko društvo. 3. Postranzicijsko 1965-danas- informatičko društvo. (Europa postindustrijsko). ZAKLJUČAK: Neusklađenost demografskog i gospodarskog razvoja u RH u trećoj etapi, posljedica je iseljavanja mladog stanovništva u proteklih 100 godina.
Obilježja prirodnog kretanja stanovništva u postranzicijskoj fazi. 1991.g. prirodni pad (-0,6‰). 1995.g. prirodni rast ograničen na makroregionalna središta). 1998.g. prirodni pad (-1,5‰). 2002.g. prirodni pad (-2,4‰). Stopa reprodukcije 1,52-1993.g. (manje od 2,1 stanovništvo izumire). 1,40-2002.g. Stopa fertiliteta: 1950.g.-87%, 1993.g.-44%, 2002.g.-39%. Posljedice su smanjenje:a)ukupnog broja stanovnika, b)Potencijalne radne snage, c)fertilnog (plodnog) stanovništva.
Migracije stanovništva Hrvatske
1. Etapa: 15. Do kraja 18.st. Uzroci: osmanlijska osvajanja i rat za oslobođenje. Iseljavanje Hrvata u dijelove Habsburške Monarhije (300000). Doseljavanje Vlaha i naroda iz Habsburške Monarhije. Nacionalni mozaik u Hrvatskoj, Hrvati=nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji, Rumunjskoj, Vojvodini.
2. Etapa: poč. 19.st.-1914.g. Uzroci: gospodarski i politički (agrarna kriza, zaduženost seljaka, raspad kućnih zadruga, gospodarska zaostalost i politička podređenost hrvatskih zemalja, kriza vinogradarstva, kriza jedrenjačke plovidbe, kriza ribarstva). Iseljavanje 350000 Hrvata u Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku i Australiju. Posljedice: usporeni porast broja stanovnika, poremećena bioreprodukcija (manjak plodnog mladog stanovništva) i gospodarska vitalnost (manjak radne snage).
3. Etapa: međuratno razdoblje. Uzroci: gospodarski i politički. Iseljavanje 100000 Hrvata u Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku i Australiju. Posljedice: demografske i gospodarske.
4. Etapa: 1939.-1960.g. Uzroci:-politički. Iselilo 250000 Hrvata, Nijemaca, Talijan, Čeha, Mađara i Poljaka u europske i izvaneuropske zemlje. Promjena etničkog sastava stanovništva.
5. Etapa: 1960-1990.g. Uzroci: ekonomski i politički. 500000 Hrvata iz Hrvatske i BiH iselilo u Njemačku, austriju, Švicarsku i druge razvijene europske zemlje. Posljedice: zaustavljen demografski razvoj, poremećaj svih demografskih sastavnica (dobnog sastava, spolnog, sastava po zanimanju tj. Ekonomskog, obrazovnog, etničkog...)
6. Etapa: nakon 1990.g. Uzroci: politički i ekonomski. 300000 Hrvata iz bivše Jugoslavije iselilo u razvijene zemlje Europe i svijeta. Odljev mozgova-iseljava mlado visoko-obrazovano stanovništvo u sve zemlje svijeta.
Posljedice migracija stanovinštva Hrvatske: 46,6% Hrvata živi izvan domovine, poremećen demografski razvoj i sve demografske sastavnice.
Gospodarska struktura stanovništva
Pokazuje odnos umirovljenog, uzdržavanog i aktivnog stanovništva. 2001.g. aktivno-44%, umirovljeno-26%, uzdržavano-30%. Gospodarska struktura; uzdržavano (1961.g.-48%, 2001.g.-30%=>smanjenje), umirovljeno (1961.g.-5%, 2001.g.-26%=>povećanje). ZAKLJUČAK: Zbog povećanja udjela starog stanovništva (senilizacije) povećava se udio umirovljenog stanovništva 5 puta.
Ekonomski sastav aktivnog stanovništva
Tip gospodarskog sustava u RH. 1960.g. => Poljoprivredni (I-58%, II-10%, III-32%), 2001.g.=> Uslužni tip (III-64%, II-33%, I-3%) Zaključak: U drugoj polovici 20.st. Hrvatsku obilježavaju procesi: Industrijalizacije, deagrarizacije, dereruralizacije, urbanizacije. Do 1992.g. se broj zaposlenih smanjuje za 22% i nastavlja se do 1997.g. Uzroci nezaposlenosti: gospodarska kriza, ratna razaranja, tranzicijski procesi prema tržišnom gospodarstvu, modernizacija tehnologije (višak radne snage).
Biološki sastav stanovništva
Spolni. 2001.g. Stopa feminiteta 52%, stopa maskuliniteta 48%. Veći udio žena je posljedica: a) većeg stradanja muškaraca, b) dulje životne dobi žena, c) veće emigracije muškaraca. Dobni. Posljedica je: prirodnog kretanja, migracija, povijesnog i gospodarskog razvitka. Predočava se dobno spolnom piramidom. Usporedba dobno spolne piramide. 1953.g.: mlado stan.-37%, staro 10%. 2001.g. 24%, 21%. Zaključak: Proces senilizacije je osobito vidljiv iz prosječne starosti stanovništva Hrvatske 39 godina, a očekivano trajanje života žene 76 g., a muškarci 68,5 g.

Kaj je to sve? kaj nemate nista vise?