- Veseli drugari -

Svi smo mi 2.a
 
Početna stranicaFAQPretraľnikRegistracijaČlanstvoKorisničke grupeLogin

Share | 
 

 Povijest (HRVATSKA) za 10.5.

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
- Vrana -

avatar

Broj postova : 5
Age : 26
Localisation : DESINEC, Jaska
Registration date : 26.04.2007

PostajNaslov: Povijest (HRVATSKA) za 10.5.   sri svi 09, 2007 11:14 am

HRVATSKA

1. Banovanje Josipa Jelačića
Ukinuto kmetstvo- porezna jednakost, jednakost pred zakonom. Zalaže se za gospodarski i kulturni razvoj. 1850.g. Gradec+Kaptol=jedinstvena općina. Odlukom pape Pia IX. Zagrebačka biskupija-Nadbiskupija 1852.g.; nadbiskup Juraj Haulik (1788.-1869.g.)-katolička crkva u Hrvatskoj neovisna o ugarskoj crkvi.


2. Političke stranke
1.Stranka prava:osnovana 1861.g., Ante Starčević i Eugen Kvaternik.-samostalna Hrvatska. Na osnovu hrvatskog državnog prava. Ni sa Bečom ni sa Peštom. Demokracija, protiv despotske vlasti. 2.Unionisti-mađaroni. 3. narodna stranka-federalizam. Suradnja sa Peštom. Sjedinjenje hrvatskih zemalja. Josip Juraj Strossmayer-južnoslavenska koncepcija-Hrvatska bi bila kulturno i političko središte Južnih Slavena protiv austrijskog centralizma i austrougarskog dualizma.


3. Hrvatsko-ugarska nagodba.
Kada je ban Šokčević dao ostavku novim banom je postao unionist (mađaron) Levin Rauch. Nakon pregovora, Hrvatsko-ugarska nagodba je prihvaćena u rujnu 1868.g.
Sadržaj i značenje Nagodbe
Nagodba je priznala cjelovitost hrvatskih zemalja (ali Istrom, Dalmacijom i vojnom Hrvatskom upravlja beč!). Zajednički poslovi: vanjska politika, vojska i gospodarstvo. Samostalni poslovi: unutarnji poslovi, sudstvo, školstvo i vjerski poslovi: službeni jezik je hrvatski. Hrvatska je izgubila ekonomsku samostalnost, a u zajedničku blaganju je morala plaćati 55% svojih prihoda. U nagodbi je bilo i da grad Rijeka postane izvozna luka, no dogovor nije postignut. Zbog pritiska Mađara, car je odredio da Rijeka bude posebno tijelo spojeno s Ugarskom („Riječka krpica“).


4. Gospodarstvo u Hrvatskoj
feudalni odnosi i politička rascjepkanost. Zemljoradnja-glavna gospodarska grana. Industrija-namijenjena prerada poljoprivrednih proizvoda. Najviše su građeni mlinovi, šećerane, pivovare a u drvnoj industriji pilane. Građene su i ceste: Jozefina-do Senja i Lujzijana-do Rijeke. Sava je plovna od Zemuna do Siska. Željeznica-1860.g. u Međimurju. 1862.g. sagrađena je pruga Beč-Ljubljana-Zidani Most-Zagreb-Sisak. 1873.g. Budimpešta-Zagreb-Karlovac-Rijeka. 1864.g. u Zagrebu je bila prva gospodarska izložba.


5.

6. Banovanje Mažuranića (1873.g.1880.g.)
Nastavak modernizacije u upravi i školstvu. Narodna stranka. Ban Ivan Mažuranić-prvi ban pučanin, političar i književnik. Zadaća. Pretvoriti Hrvatsku u modernu europsku državu (liberalni zakoni). Građanska prava i slobode. Odvajanje sudstva od uprave. Sekularizacija školstva=> škole su državne ustanove. Sveučilište u Zagrebu. Matica hrvatska, akademija znanosti (tada JAZU), bolnice,statistički zavod, gospodarske i kulturne ustanove. Zagred-kulturno središte (oko 60000 stan.) željeznica Budimpešta-Rijeka, Ljubljana-Sisak. Nema dovoljnog kapitala. Selo siromaši ________________________________________.

7. I. Mažuranić daje ostavku (1880.g.)
Sabor traži od Franje Josipa I. uređenje vlasti u BiH kako bi se mogla pripojiti kraljevini Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji. Sabor zahtijeva ukidanje hrvatsko-slavonske vojne granice i njen povratak pod vlast bana (razvojačena još 1871.g.) 1880.g. neuspjeh financijska nagodba između Ugarske i Hrvatske. I. Mažuranić podnio ostavku 1880.g._________________________________________________________________________________________________________________________________________________________.

8. Hrvatska u vrijeme ustanka u BiH
Hrvatska pomaže ustanak u Bosni i Hercegovini (1875.-1878.g.) ustanak u BiH u Hrvatskoj budi nadu pripojenju BiH Hrvatskoj (Srbi i Crnogorci žele pripojenje BiH Srbiji i Crnoj Gori). Iz Hrvatske i Dalmacije šalju pomoć u oružju, hrani i lijekovima; utočište za više od 100 000 izbjeglica. 1878.g. na Berlinskom kongresu Austro-ugarske je dobila pravo da okupira BiH (proletorat) ali ju nije pripojila Hrvatskoj. Ustanak u BiH podijelio Hrvatske i Srpske političare u hrvatskim zemljama: 1880.g. u Dalmaciji osnovana Srpska narodna stranka, a 1881.g. u hrvatskoj osnovana Srpska samostalna stranka.

9. Preporodni pokret u Dalmaciji
Narodnjaci-ujedinjavanje Dalmacije sa Hrvatskom; Miha Klaić, don Mihovil Pavlinović-svećenstvo. Otvaraju čitaonice, Matica Dalmatinska, škole-osnovne i srednje, list „Il Nacionale“-Narodnjak. Autonomaši-Ante Bajamonti-splitski gradonačelnik; (Dalmatinci su posebna nacija-„Slavo-Dalmati“). 1882.g. narodnjaci su pobijedili i u Splitu. Od 1883.g. Dalmatinskom saboru službeni jezik je hrvatski (ali se u uredima i sudovima talij. jezik zadržao do 1912.g.). Stanovnika-442796, od čega oko 17% Srba. Do ustanka u BiH-suradnja hrvatskih i srpskih političara; 1880.g. Srpska narodna stranka.

10. Preporodni pokret u Istri
1861.g. Istarski sabor u Poreču-većinu imaju aotonomaši. Narodnjaci (ujedinjenje sa Hrvatskom); uglacnom svećenstvo; biskup Juraj Dobrila, Dinko Vitezić, Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić. Čitaonice, kulturna društva, štedionice, škole, učiteljske škole. Tabori-polirički skupovi na otvorenom (prvi 1871.g. u Kastvu)_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________.

11. Banovanje Khuena Hedervaryja 1883.-1903.g.
Mađarski centralizam i hegemonizam. Tretira Hrvatsku kao autonomni dio Ugarske (preko Hrvatske na Jadransko more). Pacifirati Hrvatsku i pripremiti ju za pripojenje Ugarskoj; uporište u Narodnoj stranci. Centralizam, čvrsta stega činovništva, suci su ovisni o upravi i sude po nalogu politike. Po izbornom zakonu pravo glasovanja ima 2% stan.; glasovanje je javno. Sustav raspirivanja nacionalne mržnje između Hrvata i Srba. Oslabiti snage koje teže ujedinjenju Hrvatske i Dalmecije. Korupcija, prodor mađarskog, austrijskog ali i njemačkog kapitala. Oporba nemoćna-Stranka prava. 1895.g. stranka prava se razdvojila: Fran Fabregović (približava se Neodvisnoj narodno stranci) i Josip Frank (Otpor velokosrpskoj ideologiji, približava se Beču.). 1895.g. spaljivanje mađarske zastave na Jelačićevom trgu-car Franjo Josip I. na otvaranju HNK, Vladimir Vidrić, Stjepan Radić,…

12. Slom politike Khuena Hedervarya
Raspirivanje nacionalne mržnje=>1902.g. protusrpske demonstracije (list „Srbobran“ objevio članak „do istrage naše il vaše“) u Zagrebu____________________________________________________________________________. 1803.g. velike demonstracije od Zagreba, Osijeka, Karlovca, Broda, Senja, Gospića zbog pojave mađarskih natpisa; Zaprešić, uključilo se i seosko stanovništvo->S. Radić-HPSS. Odjek i u Dalmaciji i Istri pa i u slovenskim gradovima i selima. Khuen Hedervary odlazi.

13.

14.

15. Riječka i Zadarska rezolucija 1905.g.
U Dalmaciji-„politika novog kursa“-Frano Supilo i Ante Trunubić: nezadovoljni gospodarskom politikom Austrije i njemačkim prodorom na istok=povezuju se hrvatski, srpski i talijanski političari sa mađarskim oporbenim političarima (protiv germanizacije). 1905.g. u Rijeci, sastanak političara iz Hrvatska i Dalmacije: podržavaju zahtjev ugarske oporbe o državnoj samostalnosti Ugarske; uvjet ujedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom, sloboda tiska i sastajanja,… 1905.g. Zadarska rezolucija: srpski političari iz Dalmatinskog i Hrvatskog sabora prihvatili zaključke Riječke rezolucije (uz uvjet priznavanja ravnopravnih Srba u Hrvatskoj)> stvorena je (1905.g.) Hrvatsko –Srpska koalicija; 1906.g. pobjeđuje na izborima za Hrvatski sabor, do1918.g. vladajuća koalicija.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
 
Povijest (HRVATSKA) za 10.5.
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Lokalna povijest-koliko ste upoznati sa povijesti svoga grada/naselja/sela
» Hrvatska nogometna reprezentacija
» 2. Hrvatska nogometna liga
» Hrvatska navijačka scena-za koji domaći klub navijate
» Dobro jutro Hrvatska

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
- Veseli drugari - :: Drugarska dokumentacija :: Školska pomagala-
Forum(o)Bir: